Mještani iz ulice Milana Tepića, domaćini ovogodišnjeg badnjaka u Kneževu, kako drevni običaji nalažu su prije zore usjekli badnjak, okitili, i u svečanoj povorki dovezli pred Hram.

Svečano bogosluženje je održano u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice u 17:00 časova, a potom je uslijedilo osvještanje badnjaka i paljenje ispred Hrama. Za djecu je obavljeno pijukanje.

Ovogodišnji kumovi badnjaka bili su Vitomir Marić, njegovi sinovi i komšije, čak njih sedam ukupno.

Prenoseći tradiciju sa koljena na koljeno o značaju badnjaka, običajima za Badnje jutro, dan i veče i nesebičnosti darivanja za Božić, kumovi badnjaka su i ove godine obezbjedili za djecu slatkiše za pijukanje, a za posjetioce posne poslastice i kuvano vino.

Paljenje badnjaka ispred Hrama je obavljeno i uz vatromet.

Prema rasporedu bogosluženja, jutrenje za Božić u ovom Hramu je predviđen za 05:00 časova, a nakon liturgije, kako običaji nalažu uslijediće i lomljenje Božićne česnice.

Božićna česnica se prema nekim običajima sprema na Badnje jutro ili Badnje veče i obično se koristi bijelo brašno, soda bikarbona, malo soli i osveštana voda. Obično se u Božićnu česnicu stavi novčić ili dukat, jer se vjeruje da onaj ko odlomi parče sa novčićom donjeće mu sreću tokom cijele godine. Božićna česnica se jede uz doručak na Božić, kada se svi ukućani okupe oko svečane trpeze. Prvo je ukućani okreću među sobom tri puta, a zatim se česnica lomi i jede prije ostale hrane.

Božić se praznuje, kao uspomena, na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg. Praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva kod pravoslavaca, a posebno Srba, ukrasio je ovaj praznik najlepšim vjerskim običajima i obredima.